Bosna i Hercegovina: privatna mirovina u oba entiteta
Problemi sa mirovinama u Bosni i Hercegovini čine se doista ozbiljni, pored ostalih poteškoća u toj lijepoj zemlji. Zbog svjetske ekonomske krize ali i lokalnih specifičnosti tijekom posljednjih kriznih godina dodatno se pogoršalo ionako teško stanje sa mirovinama koje su ipak uredno stizale umirovljenicima dok su neki radnici ostali bez posla pa tako i bez plaće. Situacija je slična i u Hrvatskoj, Srbiji, te Sloveniji, a i neki mirovinski sustavi u EU imaju iste ili vrlo slične probleme.
Broj umirovljenika je nadmašio broj radnika u BiH (i u Makedoniji, ali iznenađujuće ne i u Crnoj Gori) ali i jedni i drugi teškom mukom spajaju kraj s krajem. Prema statističkim izvještajima početkom 2011. godine ukupno u BiH je bilo oko 685 tisuća zaposlenih (u javnom i privatnopm sektoru) koji su izdvajali za oko 570 tisuća umirovljenika. Opet, novije podatke nemamo ali se po medijima početkom ovog mjeseca pisalo kako je u RS broj umirovljenika i broj zaposlenih izjednačen. Taman kad se čini da ne može biti lošije od toga, pojave se podaci iz istočnih dijelova Hercegovine gdje je broj umirovljenika veći od broja zaposlenih. Mirovinska reforma nije provedena pa mogućnosti koje nudi dodatna privatna mirovina nisu osobite.
U jednom intervjuu je Jovo Kosmajac, jedan od utemeljitelja Fonda PIO Republike Srpske, izjavio kako javno mirovinsko osiguranje treba i dalje ostaviti, ali da su budućnost dodatni vidovi privatne štednje za privatnu mirovinu koja se može obavljati u kompanijama koje mogu raditi regionalno i koje nisu centralizirane. Pored toga naglašava kako ovakvo financiranje mirovina neće i ne može dugo trajati. Po njegovom mišljenju, pravna osnova koju je napravila Vlada za privatne mirovinske fondove velika je stvar s obzirom da će dodatni privatni vidovi osiguranja, kao što je privatna mirovina, sigurno zaživjeti i oni će biti neminovnost, jer su već uhodani i od njih ne treba bježati. Svaka riječ mu je na mjestu jer privatna mirovina nije luksuz.
Dok nema dobrovoljnih privatnih mirovinskih fondova privatna mirovina u BiH uključuje investicijske fondove koji još nisu dovoljno razvijena branša za sebe te se svodi tek na klasično životno osiguranje koje se, pored ostalih funkcija, ispravno gleda i kao privatna štednja za mirovinu. Primjerice, na svojim web stranicama Merkur osiguranje piše kako premiju mješovitog osiguranja života možemo smatrati kao privatnu štednju kapitala te da je kapital koji se isplaćuje po isteku ugovorenog roka odnosno visina privatne mirovine u uzajamnoj vezi s visinom uplaćenih sredstava te trajanjem osiguranja. Voljeli bismo napisati kako je privatna mirovina, pod uvjetom da je planirana pravovremeno, rješenje financijske sigurnosti u mirovini. No, za BiH to ne možemo reći već za sada samo preformulirati u nešto poput preporuke da, dok se ne provede mirovinska reforma i ne uvede obvezne i dobrovoljne privatne mirovinske fondove te olakšice za privatna ulaganja i štednju za privatnu mirovinu, ozbiljno razmotrite mješovito životno osiguranje pa će tako životna polica postati svojevrsna privatna mirovina.
O tome piše i privatna mirovina blog. Nažalost, prema nekim istraživanjima u Bosni i Hercegovini tek 7 posto stanovništva ima neku od polica osobnih osiguranja koje obuhvaćaju životna, zdravstvena ili osiguranja od nesreće, a što je daleko ispod prosjeka zemalja regije. Očekivano, većina osiguranika koji uplaćuju police nekog osobnog osiguranja odlučuje se za životna osiguranja. Slično kao i u drugim zemljama ex-YU tržište osobnih osiguranja u Bosni i Hercegovini je u padu od 2009. godine kada je bilo osigurano gotovo 2 posto više građana. Nije čudno da u zemljama EU osobna osiguranja nisu prva na listi kada se treba rezati troškove kućnih proračuna: prvi su na listi večere po restoranima, godišnji odmori i odjeća, dok se na osiguranje još uvijek gleda kao na važnu stavku. Pa kako si naprave, tako im i bude u mirovini - u oba BIH entiteta!
